Svjetski dan voda

U našoj školi 22. 3. obilježen je Svjetski dan voda. Profesorica biologije Katarina Čamber zajedno s učenicima 2. razreda održala je prezentaciju o značaju, karakteristikama i očuvanju voda, a učenici Civitasa zajedno sa socijalnom radnicom Gabrielom Koturić prezentirali su istraživanje koje su proveli na temu “Nedovoljna ekološka osviještenost u našoj lokalnoj zajednici”.

Svjetski dan voda obilježava se od 1993. godine svakog 22. ožujka. Na taj dan se skreće pozornost na vodne resurse i potrebu njihovog očuvanja.

U mnogim zemljama svijeta pitka voda nije svima dostupna. Porastom broja ljudi na Zemlji proizvodi se više hrane i industrijskih proizvoda za koje su potrebne veće količine vode.

Potrebe za vodom kod ljudi ovise o količini unesene hrane, tjelesnoj aktivnosti, dobi i tjelesnoj masi.

Svake godine Svjetski dan voda se obilježava pod drugom temom. Ovogodišnja tema je “Voda za mir“.

Više od tri milijarde ljudi na Zemlji ovise o vodi koja prelazi nacionalne granice. Samo 24 zemlje imaju sporazum o suradnji za svu svoju zajedničku vodu.

Upravljanje otpadnim vodama je ozbiljno zanemareno, a te su vode potencijalni obnovljivi izvor energije.

Ključne poruke Svjetskog dana voda 2024.

- Voda može stvoriti mir ili izazvati sukob.

- Prosperitet i mir oslanjaju se na vodu.

- Voda nas može izvući iz krize.

- Voda može održati sklad između zajednica i zemalja oko pravedne i održive upotrebe vode.

Bosna i Hercegovina obiluje vodnim resursima.

Jedan od najvećih izvora pitke vode u Bosni i Hercegovini je izvor rijeke Plive.

Prirodna granica BiH sa Srbijom je rijeka Drina, a sa Hrvatskom rijeka Sava.

Promjene klime se najprije osjećaju kroz promjenu u količini vode.

Oko 74% prirodnih katastrofa vezano je uz vodu- poplave i suše.

450 milijuna djece žive u područjima sa nestašicom vode, što znači da nemaju vode za osnovne životne potrebe kao što su voda za piće i održavanje higijene.

Zbog toga se javljaju bolesti koje bi se mogle u potpunosti izbjeći dovoljnom količinom vode.

Porastom temperatura razvijaju se patogeni u slatkim vodama koji opasno ugrožavaju zdravlje.

Svaki dan preko 1000 djece u područjima sa nestašicom vode umire zbog posljedica izazvanih smanjenim higijenskim i sanitarnim uvjetima.

Pero Zečević rođen je 1. veljače 1959. godine u Gornjoj Dubici. Osnovnu školu završio je u Gornjoj i Donjoj Dubici, a klasičnu gimnaziju u Bolu, na otoku Braču. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u Osijeku 1985. godine. Nakon toga počeo je raditi kao profesor u Srednjoškolskom centru u Odžaku, predavajući stručne predmete u srednjoj poljoprivrednoj školi. Na tim poslovima, kao vrlo stručan i omiljen predavač, radio je do ukidanja poljoprivredne struke 31. kolovoza 1989. godine.
Potom se aktivno počinje baviti društvenim i političkim radom te na prvim demokratskim višestranačkim izborima biva izabran u Skupštinu općine Odžak. Tijekom ratnih godina i dalje se bavi političkim radom i organizacijom obrane općine Odžak te tijesno surađuje sa 102. brigadom HVO-a i izbjeglim narodom s prostora Bosanske Posavine. Nakon završetka rata u BiH, radio je neumorno na poslovima povratka i obnove prostora općine Odžak, a zatim preuzima rukovođenje Općinskim vijećem Odžak i na toj poziciji ga zatiče smrt 7. prosinca 1997. godine. Na inicijativu bivših kolega iz Srednjoškolskog centra, Općinsko vijeće Odžak je donijelo odluku da se u trajni spomen i znak zahvalnosti ova srednjoškolska ustanova nazove imenom Pere Zečevića.